1. "Teorija je kad se sve zna, a nište ne funkcionira. Praksa je kad sve funkcionira, a nitko ne zna zašto."

2. "Zdrav razum je kolekcija predrasuda stečenih do 18. godine života".

3. "Oni koji nikad nisu pogriješili, nikad nisu ni isprobali nešto novo".

4. "Probleme ne možemo riješiti razmišljajući na isti način kao kad smo ih stvarali".

5. "Strah od smrti je jedan od najneopravdanijih strahova jer ne postoji rizik od nesreće za nekog tko je mrtav".

6. "Dvije su stvari beskonačne - svemir i ljudska glupost. Za svemir nisam siguran".

7. "Svijet neće upropastiti oni koji rade zlo, nego oni koji ga nastoje unaprijediti i oni koji ne rade ništa."

8. "Nikakva otkrića, nikakav napredak, nikakva znanost već odavno ne vode računa o tome da li negdje postoji jedno nesretno dijete..."

9. "Mašta je puno važnija od znanja. Može se sve znati, ali ništa ne napraviti, dok se sa malo mašte može napraviti sve."

10. "Ako se dogodi da jednog dana nestanu sva stabla, čovjeku će preostati samo njegovo geneološko stablo da nad njim plače."

11. "Puno je teže razbiti predrasudu nego atom."

12. "Najvažnije za znanstvenika nisu njegove diplome, niti broj godina njegovog znanstvenog rada, pa niti iskustvo, nego posve jednostavno – njegova intuicija."

13. "Obrazovanje, to je ono, što ostane, nakon što osoba zaboravi sve, što je naučila u školi."

14. "Ne znam, koje će se oružje rabiti u trećem svjetskom ratu, ali sam siguran da će se u četvrtom ratovati praćkama i kamenjem."

15. "Svakom čovjeku, koji misli da može tumačiti i poučavati stvari o “onom svijetu” - Bog će se nasmijati."

Nakon nekoliko stoljeća, negdje oko 15. stoljeća, post je u najširim krugovima zamijenjen suprotnim običajima – jakom hranom, zabavom, pićem i maskiranjem pod kojim je sve dopušteno. Tako su nastala karnevalska veselja ili poklade. Riječ «poklade» dolazi od riječi «klasti» ili maskirati, prerušavati se. «Fašnik» dolazi od naziva za pokladni utorak, kojeg su u starom Zagrebu nazivali – «fašenk»...

„Mi, ujedinjeni narodi, odlučni smo sačuvati buduća pokoljenja od užasa rata, koji je dva puta u tijeku našega života donio čovječanstvu neopisive patnje, i potvrditi vjeru u osnovna prava čovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ljudske ličnosti, u ravnopravnost muškarca i žene, velikih i malih naroda. Odlučni smo stvoriti uvjete pod kojima bi se održali prava i poštivanje obveza što nastaju iz ugovora i drugih izvora međunarodnog prava te raditi na postizanju društvenog napretka i boljih životnih uvjeta u sve većoj slobodi.“

Više o UN-u pročitajte u nastavku...

Odvojite svaki dan barem desetak minuta kako bi se rekreirali na ovaj način, a ove lijepe jesenske dane provedite u pješačenju prirodom i dobrom društvu prijatelja. Više o pješačenju pročitajte u nastavku…

Po podatcima svjetskih organizacija, svaki dan nestanu stotine životinjskih vrsta, a najugroženije su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi,... Životinje uglavnom ugrožava čovjek.  

 Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti. Od morskih stanovnika zaštićeni su dobri dupin, obični dupin, kitovi, plemenita periska, glavata želva i sredozemna medvjedica. Od kopnenih životinjskih vrsta zaštićeni su vukovi, divlje mačke, risovi i vidre.
 

Vaša profesorica, Daria Špiranović

Plakat uz ovaj dan učenica Katarine N. i Petre J. iz 3.a razreda pogledajte u nastavku...