Privatna gimnazija i ekonomsko-informatička škola Futura

piše Dubravka Liebl, prof.

Kad je počeo rat, njih trojica su kretali u prvi razred osnovne škole. Danas, 20 godina kasnije, svojim informatičkim sustavom postupno osvajaju svijet.

Jeste li znali da je Zagrebčanin Marko Šantić još kao 17- godišnjak napravio jednu od prvih digitalnih karti uopće, pet godina prije nego se pojavio Google Maps.

Prije četiri godine zajedno s Puljaninom Dinom Ravnićem napravio je nešto što nije nitko prije njih. Stvorili su GIS Cloud i tako geografske informacijske sustave učinili lako dustupnima baš svima.

Prevedeno na hrvatski jezik, GIS Cloud je geografsko-informacijski sustav u računalnom oblaku koji kombinira karte i poslovne podatke u kvalitetnu informaciju koja služi tvrtkama kao pomoć u odlučivanju.

Od nedavno se ovom dvojcu priključio još jedan Puljanin, Vanja Andrić koji je više zadužen za poslovnu stranu njihovog projekta.

Prvi klijent njihovog GIS Clouda bio je iz Južnoafričke Republike. Njemu su pomogli izraditi kartografski portal gdje se mogu pronaći sve informacije vezane uz HIV.

Danas njihov sustav koristi oko 10.000 ljudi iz cijelog svijeta, a pomažu im u izbjegavanju gužvi, poboljšanju radova na cestama ili u pronalasku idealne lokacije. Lokalne uprave, države, tvrtke pa čak i poznata svjetska sveučilišta svoje podatke vizualziraju i na taj način lakše donose važne odluke zahvaljujući upravo ovim mladićima.

Njihov GIS Cloud se prije nekoliko tjedana u Londonu, od 600 projekata iz cijelog svijeta (u finalu suženih na 23), našao u elitnom društvu 10 najboljih.

Krvavi, konfliktni ili ratni dijamanti su dijamanti koji potječu uglavnom iz zemalja trećeg svijeta, posebno iz Afrike, gdje su paravojne snage preuzele vlast od već poznate međunarodne vlade, a brutalne vojne operacije i oružje se financiraju od eksploatacije i krijumčarenja dijamanata u susjedne zemlje i dalje u svijet.

U Africi se nalaze 2/3 svjetskih nalazišta dijamanata pa je taj kontinet postao poprište unosne trgovine ilegalnim dijamantima čija se vrijednost mjeri u stotinama milijuna dolara. Na afričkom kontinentu u protekla tri desetljeća izbio je čitav niz ratnih sukoba od kojih neki traju do danas ili su završili tek nedavno. Uz dijamante obično se vežu građanski ratovi u Angoli, Sierra Leoneu i DR Kongu.

Pridjev "krvavi" dolazi od prakse prikupljanja dijamanata, koja iza sebe ostavlja brojne žrtve nasilja, mučenja, ubojstava, a obuhvaća sve dobne skupine pri čemu se posebno manipulira ženama i djecom. Često su rudnici okupirani od strane pobunjenika, a lokalno stanovništvo prisiljeno na mukotrpan rad. Ogromna količina novca koja je produkt prodaje dijamanata čini nehumane vojne postupke, poput prijetnji, korupcije, mučenja i ubojstva legitimnima.

Mukotrpan rad u rudniku dijamanata

Dijete vojnik, čuvar rudnika dijamanta

Zbog svega toga, u posljednjih nekoliko godina dijamanti su se preobrazili iz simbola ljepote, bogatstva i moći u simbol razaranja, rata i kriminala.

Brušenjem obrađeni krvavi dijamanti

Afričke zemlje poput Siera Leone, Angole, DR Konga, Liberije i Obale bjelokosti najutjecajnije su u izvozu krvavih dijamanata u svijet. Ujedinjeni narodi i neke druge organizacije naporno su radile da bi onemogućile ulaz krvavih dijamanata u međunarodnu trgovinu draguljima. Tako je 2000. godine donešena rezolucija pod imenom "Kimberly Process" u Južnoafričkoj Republici, kojom se utemeljio sustav certifikacije pri uvozu i izvozu dijamanata s ciljem smanjenja stope kriminala vezanog za dijamante, i zabrane svakog privatnog trgovanja dragim kamenjem. Rezolucija je uspjela smanjiti stopu krvavih dijamanata u Africi sa 20% od kraja prošlog stoljeća na 4% u 2003. godini.

Kanada je najbolji primjer kako je moguće zaustaviti kriminal i širenje krvavih dijamanata. Učinjeni su znatni napori da bi se neobrađenim dijamantima utvrdilo točno podrijetlo i lokacija rudnika unutar zemlje. Osmišljen je sustav koji garantira porijeklo dijamanata i njihovu nepovezanost sa ikakvim oblicima konflikta. Također je standardizirano rukovanje dijamantima, pakiranje i markiranje svakog dijamanta s kanadskim porijeklom. Osim brand-a, Kanada je tako osigurala trgovinu "čistim", etički zadovoljavajućim draguljima.

2006. godine snimljen je film, pustolovna drama Edwarda Zwicka pod nazivom „Krvavi dijamant“ (engl. „Blood Diamond“) s Leonardom DiCapriom u glavnoj ulozi, čija se radnja događa u Siera Leoneu.

Film je bio nominiran za pet Oscara, uključujući za najboljeg glavnog glumca (Leonardo DiCaprio) i najboljeg sporednog glumca (Djimon Hounsou).

Unescov odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine odlučio je dodati na popis nijemo kolo iz Dalmatinske zagore i slavonski bećarac što je odlična promocija za hrvatski turizam.

Nijemo kolo

Bećarac

Unescov odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine odlučio je na skupu na indonezijskom otoku Baliju, 27. studenog 2011. godine dodati na svoj popis nijemo kolo iz Dalmatinske zagore i slavonski bećarac.

Hrvatska na Unescovu popisu već ima deset kulturnih dobara: kastavske zvončare, festu svetoga Vlaha, Sinjsku alku, ojkanje, čipkarstvo u Hrvatskoj, medičarski obrt iz sjeverne Hrvatske, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, procesiju "Za Križen" na otoku Hvaru i izradu drvenih igračaka s područja Hrvatskog zagorja.

Jedino Kina i Japan, u cijelom svijetu,  imaju više narodnih običaja na popisu Unecove nematerijalne baštine, od naše zemlje koja je neuporedivo manja i po površini i po broju stanovnika.

8. studenog 2011. godine, u Zagrebu je objavljena – "Autobiografija" britanskog filozofa i političkog mislioca Johna Stuarta Milla u kojoj je prikazan život i razvoj njegovog intelektualnog promišljanja.  Knjigu je objavila zagrebačka izdavačka kuća "Disput".

U svojim memoarima (200 str.) Mill kroz sedam opširnih cjelina opisuje sva razdoblja svog života – od djetinjstva i školovanja, složenog odnosa s ocem, filozofom i povjesničarom Jamesom Millom, dugogodišnje i u to viktorijansko doba skandalozne veze s udanom ženom (Harriet Taylor) koja mu je nakon muževe smrti postala suprugom, angažmana u "Westminster Review" pa sve do opisa nastanka nekih od njegovih najpoznatijih djela: "O slobodi", "Načela političke ekonomije", "Razmatranja o predstavničkoj demokraciji", "Podređenost žena".

John Stuart Mill (20. svibnja 1806. – 8.svibnja 1873.) jedan je od najutjecajnih zagovornika utilitarističke teorije u filozofiji i gospodarstvu. Millovo djelo "O slobodi" smatra se jednim od temeljnih tekstova suvremenog liberalizma.

Pored svega navedenog, Joh Stuart Mill je zaslužan što je engleski jezik obogaćen kovanicom francuskog podrijetla – manager i management i uvođenjem pojma – poduzetništvo u širu uporabu u britanskoj gospodarskoj teoriji.

Svjetski dan štednje obilježava se svake godine 31. listopada, ali malo tko zna da je njegovo obilježavanje znak sjećanja na međunarodni kongres štedioničara, koji je održan na taj dan davne 1924. godine u Milanu.

Tada su se, naime, sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz opće gospodarske krize nakon 1. svjetskog rata.

Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša. Time je započeta era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju.

I tako se tradicija i smisao štednje održala sve do danas. Štedimo novac, vrijednosti, robne zalihe i slično. Štedimo ne samo za sebe i vlastite potrebe, nego i za svoju obitelj, potomstvo i buduće naraštaje.

Stoga se svake godine ovoj temi, barem uoči Svjetskoga dana štednje, posvećuje znatno više pozornosti kako se taj dan nebi povezivao isključivo i samo sa štednjom novca, nego kako bi se osvijestila potreba čovječanstva za racionalnim ponašanjem prema svim raspoloživim resursima jer niti jedan od njih, već odavno, nije neograničen.

24. 2. 1955. – 6. 10. 2011.

STEVE JOBS, osnivač i bivši direktor Applea, inovator koji je promijenio svijet, preminuo je u 56. godini života, samo nakon dva dana što je svijetu javno predstavljen iPhone 4S, kao nadogradnja aktualnog modela i posljednje djelo ovog velikog čovjeka.

"S tugom moramo priopćiti da je preminuo Steve Jobs. Njegova briljantnost, strast i energija bili su izvor nebrojenih inovacija koje su obogatile i poboljšale naše živote. Svijet je zbog Stevea bio nemjerljivo bolji. Ali najveću ljubav imao je prema svojoj supruzi Laurene i svojoj obitelji. Naša srca su uz njih, kao i uz svih koje je Steve dodirnuo svojim nevjerojatnim darovima", priopćeno je iz Applea.

U priloženom dokumentu pročitajte cjelokupni tekst.

Na dan 27. 9.  prije 13 godina Sergej Brin i Larry Page pokrenuli su tvrtku pod nazivom Google Inc. Sve ostalo je povijest.

S čekom od 100.000 dolara kojeg su primili od investitora, Google je u 13 godina narastao na jednu od najvećih internetskih kompanija na svijetu.

Page i Brin upoznali su se na Stanfordu 1995. godine i uskoro htjeli pokrenuti tražilicu pod imenom BackRub u siječnju 1996., no ubrzo su ime promijenili u Google. Samo ime Google potiče od matematičkog izraza “googol” koji predstavlja broj 1 sa 100 nula, a navodno postoji i druga priča koja kaže da je investitor na čeku napisao krivo ime “Google”.

Danas Google zapošljava preko 28.000 zaposlenika diljem cijelog svijeta i milijarde dolara zarađuje od svojih servisa od kojih su najpopularniji Googleovi oglasi.

Vjerujem kako ste i i vi među onima koji svakodnevno više puta koriste Google u potrazi za majrazličitijim informacijama. Zato možda i ne bi bilo loše znati koliko je stara, ta najpopularnija tražilica koja nam svakodnevno svima pomaže, ali i potvrđuje kako s pravom idejom poduzetnički snovi mogu postati stvarnost.

I što još reći osim, sretno ti bilo Google i želimo ti barem još toliko!!!

12. travnja 2011.

Poslovni anđeli — što je prijevod engleske fraze business angels — općenit je naziv za vrstu ulagača koji ulažu prvenstveno u poslovne projekte u njihovoj najranijoj fazi, tzv. seed kapital. U pravilu, anđeli su individualni ulagači (iako ponekad udružuju snage zajednički ulažući u tzv. syndication deal), najčešće s vlastitim poduzetničkim i/ili menagerskim iskustvom, te njihovo ulaganje obično pored novca uključuje i veliku količinu praktičnih savjeta i smjernica poduzetniku.

Najčešći oblik ulaganja poslovnih anđela je tzv. equity deal, odnosno u zamjenu za ulaganje poslovni anđeo dobiva (najčešće manjinski) udio u vlasništvu tvrtke. To znači da i ulagač zajedno s poduzetnikom dijeli rizik projekta, te vrlo često sudjeluje i u vođenju te operativnom radu firme, u pravilu bez ikakve posebne naknade, kao “besplatni djelatnik”. Ponekad se ulaganje oblikuje kao “konvertibilni zajam”, što znači da poslovni anđeo daje zajam, koji se ukoliko se ispune određeni uvjeti ne mora vraćati već se pretvara u vlasnički udio.

Osim financijskog uloga postoji i ulaganje vlastitog rada i znanja, u pravilu kad je riječ o tvrtkama i projektima u sasvim ranoj fazi, kad poduzetnik ne posjeduje ništa osim ideje. Poslovni anđeo tada bez financijske naknade pomaže poduzetniku izraditi poslovni plan i strategiju, razraditi proizvod, organizirati izradu prototipa i tome slično, a za uzvrat preuzimaju udio u vlasništvu tvrtke. Najčešće isti poslovni anđeo u drugoj fazi sudjeluje i s financijskim ulaganjem.

Na koji način poslovni anđeli ostvaruju profit od projekata u koje ulažu?

Kako je riječ o ulaganju u vlasničku strukturu, jedini način da poslovni anđeo ostvari profit jest da proda svoj udio u tvrtki, za što se koristi engleski naziv exit. U pravilu postoje dvije vrste exita: prva je da se udio proda nekom drugom ulagaču (tzv. akvizicija), a drugi je da tvrtka izađe na javnu burzu dionica (tzv. IPO, što je kratica za englesku frazu initial public offering).

U slučaju akvizicije, ulagač može prodati samo svoj udio, ili je moguće da neka tvrtka ili fond kupi cijelu firmu, preuzimajući udjele svih vlasnika u cijelosti.

Koliki udio u tvrtki obično uzimaju poslovni anđeli za svoje ulaganje?

To ovisi u kojoj fazi se projekt nalazi. Što je ranija faza u kojoj ulagač ulazi u tvrtku, to je njegov udio u pravilu veći, a što je više posla odrađeno unaprijed to je, naravno, udio investicije u ukupnom vlasništvu manji.

1. ožujka 2011.

Obožavamo svoje mobitele, a izbor između različitih modela nikad nije bio toliko velik. No, na žalost, proizvodnja telefona ima i svoju mračnu, čak – krvavu stranu.

Naime, kupnjom takozvanih prijepornih minerala potrebnih za proizvodnju mobitela, ali i mnogih drugih elektronskih proizvoda, svjetske telefonske kompanije financiraju građanski rat u Demokratskoj Republici Kongo, koji je, prema mišljenju organizacija za ljudska prava, najkrvaviji sukob još od Drugoga svjetskog rata. Nezakonitu industriju vađenja rude iz zemlje nadziru oružane skupine, a rat će potrajati dokle god one budu mogle financirati svoje bitke prodajom minerala koji završavaju u našim telefonima.

Rudnik minerala Bisie u Kongu

Djeca rudari u rudniku minerala

Za 50 kg ovih minerala, mali kopači dobivaju 6 US $ što kompanije plaćaju oko 1.300 US $

AKO ŽELIŠ SAZNATI VIŠE, potraži na internetu film «Krvavi mobitel» koji je snimio danski redatelj Frank Piasecki Poulsen, rođen 1975. godine.

Frank Piasecki Poulsen

Na filmu je radio kao redatelj, fotograf i scenarist, a snimio ga je u Kongu, u rudniku Bisie koji kontroliraju naoružane skupine i u čijim uskim koridorima djeca kopaju minerale za naše mobitele.

Nakon snimljenog filma, redatelj je pokušao stupiti u kontakt s odgovornima u Nokiji kako bi dobio potvrdu tog najvećeg proizvođača mobitela na svijetu (svaki treći mobitel, proizveden je u Nokiji) da ne koriste konfliktne minerale, no tu potvrdu, na žalost do dana današnjeg još nije uspio dobiti.

NAZIV FILMA: Krvavi mobitel

REDATELJ: Frank Piasecki Poulsen
TRAJANJE FILMA: 82 minute
GODINA: 2010.
DRŽAVA: Danska

28. veljače 2011.

Nakon što je prestižni svjetski tjednik The Economist u listopadu 2010. raspisao natječaj za osmišljavanje inovativnih poslovnih modela, ideja riječke tvrtke za istraživanje i konzalting as2con, uvrštena je u Top 4 inovativnih poslovnih modela.

Glavni kriteriji pri ocjenjivanju najboljeg prijedloga bili su stupanj inovacije, održivost i utjecaj primjene poslovnog modela, a postignuti uspjeh potvrđuje da je riječka tvrtka as2con, ispunila te visoke kriterije.

Model koji su bračni par Klanac i Nikolina Rebić osmislili, mogao bi biti i spasonosno rješenje za svjetsku, ali i hrvatsku brodogradnju.

 Alan Klanac, Nataša Golik Klanac i Nikolina Rebić

“Brodogradilište usluga: Novi poslovni model za brodogradilišta bez poticaja” naziv je njihova inovativnog poslovnog modela koji su prijavili na natječaj The Economista i američke agencije za razvoj inovacija InnoCentive.

Osnovna ideja ovog prijedloga temelji se na promjeni eksploatacije proizvedenog broda u brodogradilištu, ne više kao izvora prihoda, već kao dijela imovine škvera, što može znatno popraviti njihovu lošu financijsku situaciju.

Naime, umjesto prodaje, brodogradilište brod daje u najam pa tako brod postaje sredstvo usluge, uvodi se u poslovne knjige škvera i dio je mjegove bilance. Na ovaj bi način brodogradilište proizvodilo za sebe i pratilo potrebe tržišta.

Zanimljivo je da je sličnu ideju o osnivanju vlastite flote i davanju brodova u čartere imala i samoborska tvornica vijaka DIV,  jedan od potencijalnih kupaca Brodosplita.

3. veljače 2011.

Mladi su, lijepi, pametni, obrazovani, inovativni, poduzetni pa su brzinom svjetlosti osvojili svijet. Radi se o Stjepanu Hauseru (24) i Luki Šuliću (23) iz Pule, dva hrvatska glazbenika na violončelima i njihovoj obradi hita Michaela Jacksona «Smooth Criminal».

U deset dana  njihov je videospot na YouTubeu zabilježio više od dva milijuna klikova, što dosad nije uspjelo nikom drugom iz Hrvatske.

I tako su dvojica prijatelja i školovanih glazbenika postali najtraženiji izvođači klasične glazbe iz naše zemlje, a sasvim opravdano predviđaju im karijeru kakvu imaju Vanessa Mae, Maksim Mrvica, Ana Rucner, Apocalyptica... No, Stjepan i Luka, svjesni posla koji je pred njima te naučeni stajati čvrsto na zemlji, ne zanose se instant-slavom koja prelazi naše granice, nego planiraju nove obrade i program za nastupe  jer imaju još puuuuuno ideja.

Zahvaljujući njihovu spotu, ljubitelji Michaela Jacksona i klasične glazbe mogli su saznati ne samo za energične i dobro školovane glazbenike iz Hrvatske koji imaju i međunarodnu reputaciju (i međunarodne diplome), nego i za pulske interijere, kao što su raskošna secesijska unutrašnjost bivšeg Mornaričkog kasina, koji je danas Dom hrvatskih branitelja. Pula je tako dobila neočekivanu turističku promociju u cijelom svijetu.

Ako još uvijek spadaš među one koji nisu vidjeli Stjepanov i Lukin videospot, pogledaj ga što prije i budi u tijeku..., budi «in»!!!

2. veljače 2011.

Nagrađeni Dejan Pavlinović

Pod kraj prošle godine Dejan Pavlinović, profesor engleskog i njemačkog jezika u pulskoj gimnaziji je osvojio i dobio drugu nagradu na međunarodnom natjecanju u Tokiju za haiku na engleskom.

Haiku je, inače, pjesmica od tri stiha – s po pet, sedam i pet slogova – čija forma često varira, ali uvijek sa željom da fotografskom jasnoćom pokuša zabilježiti doživljaj jedne istine.

Glavni pokrovitelj tog natjecanja je bila multinacionalna kompanija Ito En koja na ogromnom japanskom tržištu, od skoro 130 milijuna ljudi, proizvodi najpopularniji flaširani zeleni čaj Oi Ocha-Ryokucha.

Porijeklo naziva ove serije japanskog zelenog čaja dolazi od učestale fraze u japanskim domovima:»Oi Ocha!» koja znači poziv na čaj. To je, zapravo, japanska inačica engleske fraze »It's tea time!«.

Pored uvrštenja njegove haiku pjesme u zbornik i novčane nagrade od 50.000 jena (440 eura), Dejan Pavlinović je dobio i čast da njegov haiku bude otisnut na etiketi upravo tog najpopularnijeg japanskog flaširanog čaja zajedno s radovima prvo i trećenagrađenog autora.

Pavlinovićev haiku na engleskom jeziku glasi:

Sea pebble
only for a moment
in a little hand

što bi na hrvatskom jeziku glasilo:

Oblutak
samo na tren
u malenoj ruci

Bočice japanskog zelenog čaja Oi Ocha-Ryokucha s haiku pjesmom hrvatskog autora

Na UNESCO-voj konferenciji koja se održava u Nairobiju u Kenyji, 16. 11. 2010. sinjska alka i licitarsko umijeće pripremanja kolačića i suvenira među kojima je najpoznatije licitarsko srce su upisani kao nacionalni fenomeni na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine, a na popis ugrožene nematerijalne baštine upisano je ojkanje (rera i ganga). Možemo biti ponosni što su i ovi dijelovi naše kulture prepoznati kao posebni i pažnje vrijedni te uvršteni na ovaj prestižni popis.

Sir Gligora na natjecanju u Birminghamu je osvojio 3 zlatne medalje koje su na kraju objedinjene priznanjem za najbolji novi sir na svjetskom tržištu.

Obitelj Gligora, odnosno sadašnji vlasnik Šime Gligora se 15 godina bavi proizvodnjom sira i već su osvajali medalje na natjecanjima. Prošle godine otvorili su i tvornicu sireva u mjestu Kolanu na Pagu.

Najbolji sir na svijetu su počeli proizvoditi u veljači ove godine, a na priznanje nisu morali dugo čekati. 'Trenutak je bio veličanstven. Znači, za jednu tako malu zemlju za koju, mogu reći, dosta ljudi ni ne zna, dobit tri velika zlata u tako oštroj konkurenciji', rekao je Šime Gligora, izvršni direktor Sirane Gligora.

Medalje i pokal za najbolji tvrdi, najbolji ovčji i najbolji novi sir na svjetskom tržištu na kolansku će adresu stići za nekoliko tjedana. Dovoljno vremena da se na polici s priznanjima napravi mjesta, jer priznanja je sa svakim natjecanjem sve više.

A zaslužno je uistinu svih trideset zaposlenika ove male, ali uspješne sirane. U pogonu se radi neprestano. Do kraja godine proizvest će ukupno 60 tona kvalitetnog paškog sira.

'Paški sir nema tajne. Njegova je tajna, to je bura, sol...bura, sol, ovce i čovjek', kažeSuzana Starčević, voditeljica pogona.

Obitelji Gligora trebalo je 15 godina da usavrše svoj proizvod i pokore svijet. Uz znanje i iskustvo potrebna je bila i hrabrost. U vrhuncu recesije, početkom ove godine, povećali su broj zaposlenika i otvorili novi, veći i moderniji pogon za proizvodnju. Namjeravaju se širiti na britansko i američko tržište. Potražnja već postoji, a potvrda kvalitete svjetskog sjaja najbolje je jamstvo uspjeha.